Dan ustanka protiv fašističkih okupatora i Dan državnosti Crne Gore 13. jul obilježen je juče širom Crne Gore, sa skupova je poručeno da je u našoj državi živio, živi i živjeće antifašistički duh i slobodarska tradicija. Centralna proslava Dana državnosti i Dana ustanka crnogorskog naroda organizovana je u Ljubotinju kod Cetinja, a upriličili su je Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore i Prestonica Cetinje. Proslavi je prisustvovao i predsjednik države Filip Vujanović.
Predsjednik udruženja SUBNOR-a Cetinja Stevan Radunović kazao je da sa ponosom i poštovanjem treba da se sjećamo 13. jula 1941. godine kada se crnogorski narod digao na ustanak protiv okupatora što je bio prvi organizovani otpor u fašističkoj Evropi. Istakao je da je crnogorski narod u antifašističkoj borbi stajao rame uz rame sa svim narodima koji su izvojevali pobjedu kojom je Crna Gora dobila slobodu i ravnopravnost.
Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović istakao je da kao što bez 13. jula ne bi bilo 21. maja, tako bi i bez Ljubotinja crnogorskoj istoriji nedostajala snažna i nezaobilazna nit. Potpredsjednik Skupštine Milutin Simović istakao je da smo antifašistički duh i njegove vrijednosti sačuvali i utkali u temelje našeg državnog bića.
Organizacija boraca NOR-a 1941–1945. Podgorica položila je juče vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici čime su obilježili 13. jul, Dan ustanka u Crnoj Gori. Predsjednik aktiva žena OBNOR-a Radmila Čagorović podsjetila je na 13. jul 1941. kada su pukle prve oslobodilačke puške na Virpazaru, Košćalama, Mišićima, Čevu, Bjelopavlićima, a narednih dana i u drugim mjestima u Crnoj Gori. Predsjednik organizacije boraca 1941–1945. Podgorica Radojica Radojević saopštio je da je ustanak ponikao iz bogatog duhovnog života naroda koji je vjekovima vodio borbu za slobodu, a ona mu je bila vrhovno načelo za čije ostvarenje se nije žalio ni život.
Vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici položila je delegacija Socijalističke narodne partije, predstavnici SOBNOR-a, Jugoslovenskih komunista Crne Gore, kao i delegacija Glavnog grada Podgorica.
Okupljanjem kod spomenika na Stražici, polaganjem cvijeća na kriptu palih boraca i podsjećanjem na značajna događanja na taj datum i kroz istoriju, Pljevljaci su obilježili Dan ustanka i Dan državnosti.
– Trinaesti jul najsvjetlija je luča i simbol slobodarske tradicije našeg naroda i postojanosti države Crne Gore – istakao je predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić.
Predsjednik boračke organizacije Pljevlja Vidoje Despotović podsjetio je da je do oslobođenja zemlje u borbi učestvovalo više od sedam i po hiljada boraca pljevaljskog kraja od kojih je njih 567 izgubilo život, a od okupatorske ruke stradalo je i oko dvije hiljade civila. On je kazao da je ustanak bio i odgovor na odluke Petrovdanske skupštine crnogorskih separatista na čelu sa Sekulom Drljevićem o proglašenju Crne Gore separatnom državom pod protektoratom Italije, što je okarekterisao kao najveću izdaju na koju je narod odmah odgovorio.
Povodom Dana državnosti, delegacije Vojske Crne Core, opštine i nikšićkog UBNOR-a obišli su juče spomenik palim borcima pod Trebjesom u Nikšiću gdje su položili vijence. Takođe, u Bijelom Polju položeni su vijenci na Spomenik palim borcima na Trgu slobode. Pored njih cvijeće su položile i delegacije boračkih organizacija Pirota, Knjaževca, Prijepolja i beogradske opštine Savski venac.
Ekipa DANA
Vlahović prozivao crkvu i opoziciju
Udruženja boraca i antifašista, delegacije Vojske Crne Gore i Opštine Kolašin položili su juče vijence na spomen-kompleks na Brezi u Kolašinu. Tu priliku je Gojko Vlahović, otac Vesne Medenice, predsjednice Vrhovnog suda, iskoristio da prozove Srpsku pravoslavnu crkvu i dio opozicije, tvrdeći da pokušavaju da uzdižu četnički pokret, koji on naziva izdajničkim. On je apelovao da se ne dozvoli, kako je kazao, prekrajanje istorije i marginalizacija narodnooslobodilačkog pokreta. Vlahović je kazao da je „Breza zlodjelo četničkog vojvode Pavla Đurišića” kojeg je nazvao velikosrpskim šovinistom.On je kazao da „četnički pokret uzdižu i veličaju potomci četnika dok Srpska pravoslavna crkva i neke opozicione partije to pomažu”.
Čestitke od partija
Dan državnosti građanima su čestitale političke partije. Građanski pokret URA, njihov opštinski odbor na Cetinju je povodom 13. jula organizovao je simbolični izlazak iz cetinjske pećine u blizini manastira.
– Na ovaj način željeli smo građanima da pokažemo da je naša namjera da Cetinje izvedemo iz mraka – rekao je Petar Glendža, predsjednik URA na Cetinju.
Građanski pokret URA je čestitajući građanima Dan državnosti poručio da su antifašizam, otpor ropstvu i svim oblicima neslobode i multietnička komponenta borbe za slobodu, kao ključne vrijednosti 13. jula, aktuelne i danas. Demokrate Crne Gore poručile su da je 13. jul poseban datum za Crnu Goru i sve njene građane i zbog toga što predstavlja simbol antifašizma, koji, osim što je duboko ukorijenjen u narodno pamćenje, obavezuje, kako su naveli, sve nas da ne pokleknemo pred današnjim iskušenjima. Iz SNP-a Glavnog grada poručili su da je ustanak 13. jula donio socijalno-revolucionarne promjene, sa jedne, i ostvarenje nacionalne ravnopravnosti, sa druge strane. Iz Pozitivne su poručili da je 13. jul jedan od najznačanijih datuma u crnogorskoj istoriji, jer ujedno simbolizuje utemeljenje države i njenu borbu za slobodu i taj datum i danas obavezuje na zalaganje za prava i slobodu svakog građanina.
Iz Bošnjačke stranke ističu da je bošnjački narod bio značajan dio tekovine antifašističkog narodnog ustanka, dajući nesebičan doprinos ideji slobodne Crne Gore na čijim temeljima je stvarana multietnička i multikulturalna država. Crnogorska demokratska unija poručila je da je 13. jul datum koji svijetli vječnim sjajem crnogorske slobode i neuništivosti države.